PROSTOR ZA UČENJE

Za učenje je potrebno osigurati dobro osvjetljeno i mirno mjesto bez ometanja. Tišina i mir u prostoriji su potrebni za lakšu koncentraciju.
Prije početka učenja dobro je prozračiti prostoriju jer svježi zrak pomaže boljem radu mozga.
Nakon odabira takvog mjesto u kući neka ono postane mjesto za učenje. Najbolje je učiti stalno na tom istom mjestu.
Prije početka valja pripremiti stol - sve što je potrebno za učenje tog predmeta, a skloniti sve što ne treba biti ondje, smeta ili može odvući pažnju.
Važno je da to mjesto odgovara djetetu i da se dobro osjeća.

VRIJEME UČENJA

Prije samog učenja važno je skoncentrirati se na gradivo i ne misliti na ništa drugo.
Preporučuje se pregledati gradivo u cjelini, pročitati naslove, podnaslove te proučiti slike i grafikone. Važno je upitati se o čemu govori lekcija i što treba naučiti, razmisliti što se već zna o toj temi.
Nakon toga pročitaj tekst u cjelini. Ako je gradivo preopsežno uputno je podijeliti ga u manje dijelove.
Za vrijeme čitanja važno je i pisati bilješke. U tim bilješkama se ističu svi važni pojmove, zaokružuje bitno i podcrtava sve što je važno zapamtiti.
Sve ono što se istakne lakše se i pamti.
učenik će tako otkriti način učenja koji mu najbolje odgovara. Tekst se može čitati na glas ili u sebi. Za vrijeme čitanja treba razjasniti sve pojmove koji nisu razumljivi.

Nakon toga gradivo je uputno ponoviti svojim riječima. Učenici koji gradivo ponavljaju svojim riječima više zapamte i kasnije ga se lakše prisjećaju.
Na kraju se može ponovno pročitati cijeli tekst i provjeriti da li je nešto ispušteno i nakon toga se bilješke mogu nadopuniti.

Za provjeru znanja može se odgovarati na pitanja na kraju lekcije ili se pitanja mogu smisliti pa na njih odgovarati.

PROMISLITI

Kod čitanja treba razmišljati što o tome već znamo, sjetiti se primjera, čemu je to slično, po čemu se   razlikuje. Dobro je stvarati slike u glavi prema pročitanome. Kada smo gotovi sa čitanjem valja podići pogled s knjige i prepričajte svojim riječima. Ponavljanje vlastitim riječima poboljšava stupanj zapamćenosti. Pamtiti se može i  pisanjem bilješki sa strane, pribilježiti primjedbe uz rub stranice, glasno izgovarati gradivo. 

PONOVITI SAŽETAK:

Ponoviti sa zatvorenom knjigom. Odgovoriti na pitanja postavljena na početku, odgovarati punim rečenicama, pokušati objasniti gradivo. Kada je potpuno jasan odgovor, koji se može izreći svojim riječima, ponoviti još jednom sve i zapisati glavnu misao kao malu shemu. Daljnja ponavljanja mogu uslijediti kasnije. Dobro je gradivo ponavljati u određenim vremenskim razmacima (nakon 2 dana, 7 dana…)

Ne uče svi ljudi na isti način: stilovi učenja ovise i o tome koja nam je hemisfera mozga dominantnija: očima, slušanjem, dodirom, mirisanjem, osjećajima, pokretima. Američki psiholog Roger Sperry dobio je Nobelovu nagradu za otkriće specijaliziranih hemisfera.

Lijeva polovica je zadužena za analizu

 Desna polovica je zadužena za sintezu

MALI SAVJETI ZA UČENIKE!!!!

ZAPAMTI: slušanje na satu i aktivno sudjelovanje pomoći će kod bržeg i lakšeg pamćenja gradiva.

Učenje na satu

Aktivno sudjelovanje, zapisivanje bilježaka, koncentrirano praćenje nastave na školskom satu znači manje vremena učiti kod kuće. Ako je rečeno nešto što ne razumijete, stavite oznaku upitnik i pri kraju sata zamolite nastavnika za dodatno objašnjenje te ga zapišite.  Pitajte nastavnika, a ne učenika pored sebe, tako ćete biti sigurni da ste dobili točan odgovor i neće se dogoditi da nastavnik misli kako niste pažljivi. Prepišite sve što je na ploči napisano, čak i ako je već zvonilo, a  niste stigli do kraja. Ako nešto niste stigli zapisati prepišite od nekog drugog učenika. Razmišljanje o prijateljima, problemima, ljubavi, koncertima i utakmicama, ostavite za neko drugo vrijeme. Na nastavi slušajte ono što se priča  jer ćete  tako uštedjeti vrijeme učenja kod kuće. Što je moguće češće se uključite u raspravu o gradivu i pitanjima koje nastavnik postavlja svim učenicima u razredu. Aktivnost na satu važna je za ukupni dojam koji će nastavnik steći o vama.

Kod pisanog ispitivanja

1. sjetite se da ste učili i da ćete sigurno nešto znati.

2. „bacite oko” na cijeli test, pogledajte ima li zadataka na drugoj strani papira

3. pročitajte  sve zadatke, makar površno

4. najprije riješite zadatke koje znate

5. onda one koje djelomično znate

6. ako ne znate odgovoriti, pažljivo pročitajte više puta

7. ako vas uhvati panika, stanite na minutu i mirno dišite

8. prije nego predate, još jednom provjerite cijeli test

9. ne oslanjajte se na šalbahtere ili prepisivanja od drugih

Kod usmenog ispitivanja

Kada nastavnik ispituje druge učenika, zapisujte pitanja koja postavlja, jer će vam pomoći u ponavljanju. Pokušajte u sebi odgovarati na njih da provjerite svoje znanje.

Ako vas uznemiruje direktan pogled u nastavnika, možete gledati iznad ili pored njegove glave, ali pokušajte ne gledati u neku točku među učenicima jer to može navesti na krivi zaključak da vam netko šapće.

 Ako vas hvata trema ili strah pri usmenom odgovaranju imajte pri ruci olovku, spajalicu ili nešto drugo od školskog pribora (ne kemijsku olovku da ne bi nesvjesno s njom «škljocali»)

Najbolji lijek protiv treme i straha je dobro naučiti gradivo!

            Djeca pamte:

Antonija Bukša, dipl.oec.

Ravnateljica