Škola za trgovinu i modni dizajn Rijeka

Petog studenoga 2018. učenici 1.D, 2.K i 3.K razreda u pratnji profesora Gordane  Perušić, Zvjezdane  Bačinić  i  Vesne Miličević,  posjetili su izložbu glagoljice u  prostoru Sveučilišne knjižnice Rijeka i tako potvrdili da i od izvannastavnog učenja ima velike koristi.

www.youtube.com/watch?v=LsgEEjUPWoc&feature=youtu.be

 Izložba Glagoljica otvorena je u prostoru Sveučilišne knjižnice Rijeka 30. prosinca 1968. godine, u čast obilježavanja 25. godišnjice odluke o pripojenju Istre i Rijeke matici Hrvatskoj. Ove godine obilježava se 50 godina njezinog postojanja. Na ovoj jedinstvenoj izložbi prikazana je na jednom mjestu glagoljska baština hrvatskoga naroda i pismenost kroz cijelo jedno tisućljeće. Glagoljica kao izvorno slavensko pismo postala je i ostala kroz duga stoljeća nacionalnim pismom Hrvata.

  Imali smo priliku vidjeti mnoge replike i originale najstarijih epigrafskih spomenika- 130 izložaka  stalne izložbe glagoljice u prostoru SVKRi.  Tu su  izložene  najpoznatije replike glagoljske tiskane književnosti glagoljice, freske koje su krasile istarske crkve kroz sva srednjovjekovna stoljeća kao potreba religioznih pučkih masa, minijature na kamenu  s prikazom poljodjelskih poslova  kroz 12 mjeseci u kalendaru glagoljskog misala vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića iz 1404. godine.

Vidjeli smo repliku Bašćanske ploče, Jurandvor, otok Krk, crkva svete Lucije, oko 1100. godine , jedan od najznačajnijih glagoljskih natpisa, važan izvor za povijest razvitka glagoljskoga pisma i za nacionalnu historiografiju i filologiju. Pisan je prijelaznim oblikom glagoljice iz oble u uglatu i narodnim jezikom (čakavskim). Tekst na ploči je darovnica kralja Zvonimira opatiji svete Lucije. Ovdje se prvi put spominje ime jednoga hrvatskog kralja – Zvonimir, ime koje se i danas koristi za razliku nekih starih imena kao što su  Dobroslav, Radonja, Rugota koja su upisana u Krčki natpis , 11.st. , oblom glagoljicom. Tu su i najstariji glagoljski natpisi u Istri i Kvarneru: Plominski natpis, 11.st., Valunska ploča, 11.st., Senjska ploča, 12.st., Humski grafit, 13.st. 

Sačuvani su hrvatski glagoljski kodeksi, rukom pisane liturgijske knjige iz 11. 14.i 15.st.

Imali smo priliku vidjeti kamenicu za žito,  Rozetu  ili ''prozorsku ružu'' uz  simbole Rima (kršćanske i poganske), znak  mletačkog lava –poznatog simbola Mletačke Republike.

U zaštićenim vitrinama, učenici su mogli pogledati  originale riječkih fragmenata: Misale i Brevijare (Ljubljanski i Novljanski brevijar, Vrbnički  misal , Misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića …) - oslikane Inicijalnim slovima  i čuti kako su se  te knjige pisale u Skriptorijima  na pergamenima za koje je bilo potrebno mnogo materijala od kože ovaca. Knjige su bile skupe i nedostupne – što se promijenilo  pojavom Gutenbergovog tiskarskog stroja 1440., revolucionarnog  izuma kojim je došlo do velikog napretka u društvu.  

Vidjeli smo Inkunabule – replike Glagoljskog misala i portret  Šimuna Kožičića Benje  koji je osnovao Riječku  hrvatsku  tiskaru 1530. godine i tiskao 5 glagoljskih knjiga . Premda je tiskara  djelovala samo dvije godine , tu je nastala jedna od najljepših knjiga ''Misal hrvatski''. Za uloge s hrvatske strane značajna su i  djela  Stjepana Konzula Istranina iz Buzeta i  Antuna Dalmatina iz Senja. Hrvatski glagoljski tisak je vrhunac glagoljaške kulture. Tiskala su se pretežno djela liturgijskog i vjersko-poučnog sadržaja. Hrvatski prvotisak Misal po zakonu Rimskoga dvora tiskan je 1483. Vidjeli smo glagoljske grafite na nadgrobnim pločama, kopiju enciklopedije  srednjovjekovnog znanja , izložene  predmete koji su se nekada upotrebljavali: češalj, žarač, škare za šišanje ovaca, pečate sa glagoljskim motivima , svjetiljke sa uljem , vile za sijeno, preslice, ženske naušnice  sa starohrvatskim grbom i td.

Pogledali smo film '' Hrvatski dragi kamen''  https://www.youtube.com/watch?v=j3ctpaCaQP8 koji preporučujemo da pogledate. Foto album možete pogledati  ovdje.

Svatko sa svojim utiscima, napustili smo prostor izložbe, uz postignuti metodički  cilj: usvajanja  i razvijanja informacijske pismenosti, obrazovanja  i proširivanja znanja o hrvatskoj kulturnoj baštini.  Motivi staroslavenskog grba, Inicijalnih slova  i drugi motivi koje smo vidjeli, poslužit će nam  dalje u radionicama  izrade predmeta komercijalnog tipa za Božićni sajam  u TC u Tawer – čime se nastavlja projekt ''Učitaj nasljeđe''.

Iz svega što smo vidjeli  možemo iščitati poruku :,,KAKO JE DOBRO ŽIVJETI NA ZEMLJI ''.